Vegan.hr

ZABLUDE

1. zabluda o vegetarijancima: Vegetarijanci imaju manje raznolik način prehrane od ljudi koji jedu meso.

Istina je da vegetarijanci ne jedu životinje, a vegani ne jedu niti proizvode životinjskog porijekla. No to ne znači da je njihova prehrana manje raznolika. Američko udruženje dijetetičara navodi kako Vegetarijanski način prehrane ima brojne nutritivne dobrobiti... kao i više razine ugljikohidrata, vlakana, magnezija, kalija, folne kiseline i antioksidansa, kao što su vitamini C i E, te raznih drugih korisnih biljnih spojeva. Ovo baš i nije opis prehrane kojoj nedostaje raznolikosti! Unutar porodice povrća nalazi se, recimo gomoljasto i korjenasto povrće, lisnato povrće, mahunarke kao i hrana koja se smatra povrćem iako je u stvari voće. To je, naprimjer, povrće iz porodice krastavaca i paprike. Mnogi normalni načini prehrane u stvari se sastoje od samo četiri vrste hrane – mesa, mliječnih proizvoda, pšenice (npr. kruh, tost, tjestenina, itd.) i šećera. Ovim vrstama hrane daju se različita imena i ... prehrana izgleda vrlo raznoliko! Razmotrimo, naprimjer, mliječne proizvode. Drugi nazivi su: punomasno, poluobrano i obrano mlijeko, maslac, vrhnje, sir, jogurt, sladoled, punomasni sir, svježi sir, različiti frapei, umaci za tjestenine na bazi mlijeka, itd. itd. Ako netko jede sve ovo, možda mu se čini da se raznoliko hrani, ali sve je to u stvari samo kravlje mlijeko. Danas za sve to postoje i biljne varijante, no to je samo djelić bogatstva i raznolikosti prehrane zasnovane na bilju.

2. zabluda o vegetarijancima: Treba jesti crveno meso koje je glavni izvor željeza.

Dvije najveće svjetske zdravstvene organizacije, Američko udruženje dijetetičara i Britanska liječnička udruga, navode kako anemiija uzrokovana nedostatkom željeza nije nimalo češća kod vegetarijanaca nego što je to slučaj kod ljudi koji jedu meso. Željezo se nalazi u mnogim namirnicama koje nisu životinjskog porijekla, naprimjer u cjelovitim žitaricama, mahunarkama, lisnatom povrću, suhom voću, obogaćenim žitaricama, pa čak i u kakau! Kad se radi o željezu, pravi problem vezan uz njega je njegova apsorpcija i mnogi faktori koji na to utječu. Naprimjer, kravlje mlijeko ne samo da ne sadrži željezo, nego njegova konzumacija ili jedenje sireva može prepoloviti količinu željeza koje tijelo apsorbira. U priči o apsorpciji željeza ključnu ulogu igra i vitamin C. Nalazi se jedino u biljnoj hrani (voće i povrće), a njegova količina izravno utječe na apsorpciju željeza. Vegetarijanci gotovo uvijek unose više vitamina C od ljudi koji jedu meso.

3. zabluda o vegetarijancima: Mlijeko je jedini izvor kalcija i vrlo je bitno za kosti.

Kalcij se nalazi u mnogim namirnicama koje nisu mliječnog porijekla: mahunarkama, zelenom lisnatom povrću (npr. brokula, potočarka), orašastim plodovima (naročito bademi), sjemenkama (naročito sezam) i u suhom voću. Mnoge namirnice obogaćene su kalcijem, naprimjer žitarice, kruh, sojino mlijeko pa čak i sokovi od naranče. Kalcij iz biljaka ljudsko tijelo mnogo lakše apsorbira. Za razliku od kravljeg mlijeka, kalcij iz biljaka se u tijelo ne unosi zajedno s velikim količinama zasićenih masnih kiselina i kolesterolom koje sprječavaju apsorpciju, već sadrži ostale bitne minerale kao što su magnezij i bor.

Zdravlje kostiju nije povezano samo uz dostatan unos kalcija u organizam. Tjelovježba je faktor koji osigurava da kalcij zapravo ostane u tijelu. Prehrana bogata životinjskim bjelančevinama u stvari potiče tijelo na izlučivanje kalcija. Jedno istraživanje pokazalo je kako osobe koje su vegetarijanci imaju upola manje gubitke kalcija od osoba koje se hrane tipičnom mesnom hranom. Studije koje su proučavale međuodnos konzumiranja kravljeg mlijeka i lomova kostiju pokazale su da ljudi koji više kalcija dobivaju putem kravljeg mlijeka imaju više lomova od ljudi koji piju malo mlijeka ili ga uopće ne piju. Prehrana bogata voćem i povrćem uvelike pridonosi održavanju gustoće kostiju.

4. zabluda o vegetarijancima: Meso je najbolji izvor bjelančevina.

Bjelančevine su nam potrebne za rast, obnavljanje tjelesnih stanica i zaštitu od infekcija. Bjelančevine se sastoje od djelova koji se zovu aminokiseline. Naša prehrana tijelu treba osigurati svih osam esencijalnih aminokiselina kako bi se zadovoljila potreba za bjelančevinama. Bezmesna prehrana lako nadoknađuje potrebu organizma za aminokiselinama jer većina hrane sadrži bjelančevine. Jedući razne biljne namirnice automatski u tijelo unosite sve potrebne aminokiseline. Još jedna prednost biljnih bjelančevina je da, za razliku od životinjskih, one obiluju ugljikohidratima i vlaknima (oboje obiluje energijom), a ne sadrže velike količine zasićenih masnoća i kolesterol.

5. zabluda o vegetarijancima: Vitamin B12 nalazi se samo u proizvodima životinjskog porijekla.

Ovaj vitamin potreban nam je za održavanje zdravog živčanog sustava i normalnu proizvodnju krvi. Također je ključan (zajedno s folnom kiselinom i vitaminom B6) za održavanje zdravog krvožilnog sustava. Bitan je svakodnevni unos tih tvari. Nipošto nije istina da samo namirnice životinjskog porijekla sadrže ovaj vitamin. Širok spektar namirnica obogaćen je vitaminom B12, npr. kvasac, margarini, sojino mlijeko, sokovi, žitarice i proizvodi od soje, a lako su dostupni i vitaminsko mineralni dodaci prehrani. Zadnja istraživanja pokazala su da se vitamin B12 kojim su obogaćene različite namirnice bolje apsorbira od onog iz mesa i namirnica životinjskog porijekla.

6. zabluda o vegetarijancima: Riba je jedini izvor esencijalnih masnih kiselina u prehrani.

Baš poput bjelančevina, i masnoće su neizostavni dio prehrane. No, nije dobro jesti baš bilo kakve masnoće. Zasićene masnoće nam nisu potrebne (uglavnom se nalaze u namirnicama životinjskog porijekla i rafiniranoj hrani), ali svakako moramo jesti nezasićene masnoće. One su izvor omega 6 i omega 3 masnih kiselina, a upravo omega 3 masnoće manjkaju u prehrani velike većine ljudi. Ribe poput lososa i haringe bogate su esencijalnim masnim kiselinama, ali nisu i njihov jedini izvor. Biljna hrana obiluje esencijalnim masnim kiselinama i vrlo ih je lako podmiriti na taj način. Sjemenke (naročito lanene), orašasti plodovi (naročito orasi), zeleno povrće i grahorice (naročito soja) te biljna ulja obiluju objema vrstama esencijalnih masnih kiselina.

Ima li prednosi u konzumiranju esencijalnih masnih kiselina iz biljnih izvora u odnosu na iste tvari porijeklom iz ribe? Ovisi sviđa li vam se u svoj organizam unositi esencijalne masnoće s primjesom žive ili nekih drugih teških metala! Masnoće su vrlo nalik spužvi tako da s lakoćom upijaju zagađenja iz okoliša. Vodeni svijet koji je ribama dom sve je zagađeniji otrovima poput žive i ostalih teških metala. Ribe koje obiluju masnoćom su predatori te svaki korak više u hranidbenom lancu znači veću koncentraciju otrova u organizmu konzumenta. Konzumiranje masnoća iz biljne hrane, koja je na dnu hranidbenog lanca, znači mnogo manju koncentraciju otrova.

7. zabluda o vegetarijancima: Djeca trebaju meso da bi rasla.

Američko udruženje dijetetičara oko ovoga ne dvoji. Navode kako vegetarijanska prehrana osigurava dovoljan unos svih potrebnih tvari, i to u svim fazama života uključujući trudnoću, dojenačku dob i djetinjstvo. Izbalansirana vegetarijanska prehrana u stvari osigurava pozitivan utjecaj na zdravlje, za razliku od normalnog načina prehrane, kako se danas hrani većina djece. Bolesti poput pretilosti i dijabetesa postaju sve češće među djecom. Ovo su samo dvije bolesti koje su mnogo rjeđe među vegetarijancima. Poznati pedijatar dr. Benjamin Spock je rekao: Djeci u razvoju potrebnija je hrana biljnog nego životinjskog porijekla. Ako konzumiraju biljnu hranu mnogo su manji izgledi da imaju problema s težinom, dijabetesom, visokim krvnim pritiskom te nekim oblicima karcinoma.

IZGOVORI

Ja ne znam što to znači.

Postoji mnogo objašnjenja što je to zapravo vegetarijanska prehrana... pa da pojasnimo stvari na najjednostavniji način: vegetarijanci jednostavno ne jedu nikakve mrtve životinje ili bilo koji dio uzet od njih. To znači da ne jedu meso, perad (kokoši, purice, patke), ribu i druge vodene životinje (škampe, rakove, kozice, školjke) ili gnjusne stvari kao što je želatina od goveđih kostiju i životinjske masti. Vegani su vegetarijanci koji osim životinja ne jedu niti namirnice životinjskog porijekla (životinjsko mlijeko, jaja i med).

Ja jedem samo piletinu i ribu.

Jako dobro! Već si počeo razmišljati u pravom smjeru! Ali kladimo se da nisi znao da su pilići zapravo najviše zlostavljane farmske životinje? Držani u vrlo lošim uvjetima, 850 millijuna njih ubije se svake godine u Velikoj Britaniji. A i ribe također imaju osjećaje! Uopće nije sporno da strašno pate kad budu uhvaćene. A zdravlje? Jedino ako misliš da su zdravi i smrtonosni otrovi kao PCB, dioksini i razni lijekovi jer sada većina riba sadrži određenu količinu toga zbog onečišćenja mora. Pretjerano izlovljavanje ribe pustoši oceane i dovodi do izumiranja drugih životinja koje ovise o ribi.

Postoje zakoni o zaštiti životinja, tako da to ne može biti okrutno.

O, da, može biti okrutno – i je okrutno! Većina životinja uzgajanih za meso drži se u užasnim uvjetima unutar industrijskih farmi, nikad ne vidjevši danje svjetlo, sunce ili kišu. Praščići koji se ubijaju za meso žive samo pet ili šest mjeseci, ali se zato koristi mnoštvo raznih lijekova da bi ih se održalo na životu. Od rođenja do smrti daju im se snažni antibiotici u očajničkom pokušaju kontroliranja bolesti koja se širi u prljavštini industrijskih farmi. Uzgoj pilića je najintenzivniji i najautomatiziraniji oblik proizvodnje životinja. Pilići su nagurani u prljave smrdljive spremnike bez prozora – često njih 40.000 u svakome. Mlade ptice tove se da bi narasle neprirodno brzo i pumpaju se raznim lijekovima da bi postigle dovoljnu veličinu za klanje u samo 41 dan. Kada ih ubijaju, oči tih ptica su i dalje plave, i oni pijuću kao mali pilići, ali u pretilom odraslom tijelu. Većina ptica postaju bogalji jer im noge ne mogu podnijeti težinu tijela.. Purice su pretežno sve industrijski uzgojene – kao i patke – vodene ptice koje nikad nisu dobile priliku plivati ili letjeti u svojem kratkom i tužnom životu.

Ako postanem vegetarijanac, da li će moje zdravlje patiti?

Ne, zapravo će se poboljšati. Prehrana kombinirana sa životinjskim proizvodima je bogata kolesterolom i zasićenim masnoćama te kao takva može doprinijeti bolestima srca, raku, dijabetesu, moždanom udaru, pretilosti i mnogim drugim bolestima. Zar to sada ne izlazi dovoljno na vidjelo? Svatko može biti zdrav jedući raznoliku vegetarijansku hranu. Pokušaj i primijetit ćeš razliku u kratkom vremenu!

Ne znam što da jedem!

Možeš jesti svu hranu koju jedeš i sada – burgere, pizze, riblje štapiće, chilli, pileći medaljoni (nuggets), curry i slično – ali vegetarijansku verziju bez tragova mrtvih životinja. A tu je također tisuće novih i uzbudljivih specijaliteta koje tek trebaš otkriti! Postajanje vegetarijancem otvara ti cijeli novi svijet.

Potrebno nam je meso da bismo nahranili svijet.

Ne – baš je suprotno! Jedenje mesa pomaže širenju svjetske gladi jer još uvijek nema dovoljno zemlje za sve životinje koje bi se trebale uzgajati da se mesom nahrani cijeli svijet. Većina onoga što stoka pojede ne pretvara se u meso, nego u izmet – da li je to rasipanje ili što? Da bismo cijeli svijet nahranili mesnom hranom kakvu jedemo u bogatim zemljama Zapada, trebali bismo četiri planete Zemlje! Stočarstvo preuzima previše zemlje, koristi previše vode i uzrokuje propadanje kišnih šuma, života u divljini, izaziva kisele kiše, globano zatopljenje i onečišćenje vode. Zato, ako mariš za ljude ili za planet – postani vegetarijanac ili još bolje vegan!

Moji prijatelji mislit će da sam čudan.

Ma, daj molim te! Ako vas žele proglasiti čudnim, naći će tucet razloga. Biti vegetarijanac je nešto na što trebaš biti ponosan – a ne se ispričavati. Izbacujući iz svog života uzrokovanje patnje drugim bićima pokazuješ da možeš razmišljati vlastitom glavom – i u tome nema ništa čudnog. To samo pokazuje tvoju snagu. Većina ljudi ne zna ništa o vegetarijanstvu. Usudi se, reci im – pričaj s njima. I ako trebaš pomoć odgovarajući na pitanja naći ćeš ih na ovoj web stranici.

Kakvu razliku čini jedna osoba?

Više nego što ti možeš zamisliti. Prosječni mesojed u Velikoj Britaniji, tijekom svog života pojede 4 goveda, 18 svinja, 23 ovce i janjadi, 1158 pilića, 39 purica, 28 pataka, 1 zeca, 1 gusku i 2750 riba. Postajući vegetarijanac spasit ćeš mnogo života, jesi li izračunao koliko?

Jedino pitanje koje si stvarno trebaš postaviti je Zašto ne postati vegetarijanac! Nadahnut si ovime što si pročitao? Tada nemoj stati, čitaj dalje i učini promjenu. Najbolji način da zaustaviš patnju životinja je da ih prestaneš jesti i da potakneš druge da učine isto.