Većina današnje djece hrani se na način koji će im na kraju uništiti zdravlje – ali to nije slučaj s djecom vegetarijancima.
ŠTO DJECA JEDU
Kad biste željeli hraniti svoju djecu hranom koja je tako loša da bi ih im kasnije u životu uzrokovala ubojite bolesti, što biste im dali? Uglavnom ono što većina djece upravo jede!
Meso i mliječni proizvodi osnovni su problem – sa svim zasićenim masnoćama koje začepljuju arterije i kolesterolom kojeg nužno povlače za sobom – a sve to dodatno pogoršavaju razne grickalice, keksići, čipsevi, slatkiši i čokolade, bijeli kruh i ostala hrana koja sadrži puno soli i šećera. Godine 2000. vlasti su provele veliko istraživanje u kojem su otkrili te strašne podatke kao i činjenicu da većina djece ne jede upravo ono što bi trebala jesti kako bi ostala zdrava.
Priča postaje još strašnija. U razdoblju od četvrte do osamnaeste godine, djeca jedu premalo vlaknaste hrane tako da jedna trećina njih nema redovitu stolicu, unos željeza je za 40% premalen, kalcij i cink također se nedovoljno unose, kao što je to i sa magnezijem – za 50% premalo. Neki slučajevi zabilježili su prenizak udio folne kiseline i vitamina A, dok gotovo sva djeca jedu previše proteina (bjelančevina). Anketa je pokazala da tri četvrtine djece nije pojelo niti jedno kiselo voće (agrum) ili zeleno povrće kroz tjedan dana. Ne iznenađuje da je mnogo njih pretilo, a 10% ih ima i opasnu razinu kolesterola.
Da li je to važno? Da – to je katastrofa. Današnja djeca počinju razvijati bolesti odraslih i to po prvi puta u povijesti naše evolucije i suočavaju se s mnogo većim rizikom cijele palete ubojitih bolesti kad odrastu, uključujući oboljenja srca i rak – oboje već epidemijskih razmjera. To pogoršava činjenica da prehrambene navike razvijene u djetinjstvu obično traju cijeli život.
RAZBIJANJE MITOVA
Unatoč mnogo boljoj zdravstvenoj statistici koja prati vegetarijance, još uvijek postoje ljudi koji misle da meso treba biti osnovno u prehrani djece u razvoju – zato ćemo razrušiti nekoliko mitova.
Proteini
Životinjski proteini mogu biti štetni i povećati rizik bolesti srca, raka i oštećenja bubrega – proteini sadržani u povrću to ne čine. Djeca vegani dobivaju više nego dovoljno zato što sva biljna hrana sadrži proteine – neka čak i u velikim količinama (grah, grašak, leća i ostale mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, integralne žitarice i sojini proizvodi). Stvarno je nemoguće da im nešto nedostaje.
Željezo
Britansko liječničko udruženje te ostala velika zdravstvena tijela tvrde da djeca vegetarijanci i vegani nisu izložena većem riziku oboljevanja od anemije u odnosu na one koji jedu meso. Većina svakodnevne hrane sadrži željezo – grah, integralni kruh, zelenolisno povrće, čak i zrna kakaa!
Kalcij
Meso skoro da i ne sadrži kalcij, a mliječni proizvodi nisu niti najbogatiji niti najbolji izvor kalcija. Velik sadržaj proteina u mlijeku zapravo uzrokuje gubitak kalcija zbog toga što se kiselina koju on proizvodi neutralizira s kalcijem iz kostiju. Velika količina kalcija krije se u sušenom voću (marelicama, smokvama i šljivama), zelenom povrću, orašastim plodovima, sjemenkama, sojinom mlijeku i tofuu (sir od soje).
ŠTO BI DJECA TREBALA JESTI
Kampanja za istraživanje raka zdravstveno je pregledala djecu te dala prilično važan odgovor na to pitanje. Djeca vegetarijanci jela su manje životinjskih i drugih masnoća, manje kolesterola i soli, a unosila su više neophodnih hranjivih tvari kao što su kalij i vitamin A , C i E koji štite od bolesti. U osnovi, jeli su više voća i povrća od djece koja jedu meso, a upravo to je ključ do zdravog življenja. Ne iznenađuje da su djeca vegetarijanci i vegani sklona uz više voća i povrća uzimati manje loše hrane (zasićene masnoće, kolesterol i životinjski proteini) koja uzrokuje bolesti.
DVOSTRUKI UDARAC
Hraneći se na način na koji se hrane, djeca si zadaju težak udarac na dva načina – uništavaju svoje zdravlje i život kao odrasle osobe, ali također riskiraju da se razbole dok su još djeca. Mnogi ljudi ne mogu shvatiti zašto tako malo činimo da bismo spasili vlastitu djecu. Velike industrije kao što su duhanska, šećerna i mesna industrija posjeduju veliku političku moć – i nemilosrdno je koriste.ODUZIMA VAM DAH
Još jedan rastući problem dječje dobi je alergija, posebno astma. Koža koja je crvena, svrbi i ljušti se, nos koji curi ili je začepljen, peludna groznica i kožni osip samo su ostali znakovi da imunološki sustav ne funkcionira ispravno – zapravo, on misli da je napadnut i to je njegova reakcija. To ponekad može biti smrtonosno, kao što je u slučaju alergije na kikiriki, ali najuobičajenija alergija je ona na kravlje mlijeko koja pogađa do 75 beba na svakih tisuću. Pretjerana sluz koja se pokazuje kroz stalno curenje nosa, začepljene uši ili uporne upale grla često su prvi znakovi tog problema.
Smatra se da je alergija na mlijeko najčešći uzrok anemije u djetinjstvu. Ona može uzrokovati crijevno krvarenje koje često prolazi neprimijećeno, a postepeno vodi do anemije.