DJECA VEGANI

Većina današnje djece hrani se na način koji će im na kraju uništiti zdravlje – ali to nije slučaj s djecom vegetarijancima.

ŠTO DJECA JEDU

Kad biste željeli hraniti svoju djecu hranom koja je tako loša da bi ih im kasnije u životu uzrokovala ubojite bolesti, što biste im dali? Uglavnom ono što većina djece upravo jede!

junk_food.jpg
Meso i mliječni proizvodi osnovni su problem – sa svim zasićenim masnoćama koje začepljuju arterije i kolesterolom kojeg nužno povlače za sobom – a sve to dodatno pogoršavaju razne grickalice, keksići, čipsevi, slatkiši i čokolade, bijeli kruh i ostala hrana koja sadrži puno soli i šećera. Godine 2000. vlasti su provele  veliko istraživanje u kojem su otkrili te strašne podatke kao i činjenicu da većina djece ne jede upravo ono što bi trebala jesti kako bi ostala zdrava.
Priča postaje još strašnija. U razdoblju od četvrte do osamnaeste godine, djeca jedu premalo vlaknaste hrane tako da jedna trećina njih nema redovitu stolicu, unos željeza je za 40%  premalen, kalcij i cink također se nedovoljno unose, kao što je to i sa magnezijem – za 50% premalo. Neki slučajevi zabilježili su prenizak udio folne kiseline i vitamina A, dok gotovo sva djeca jedu previše proteina (bjelančevina). Anketa je pokazala da tri četvrtine djece nije pojelo niti jedno kiselo voće (agrum) ili zeleno povrće kroz tjedan dana. Ne iznenađuje da je mnogo njih pretilo, a 10% ih ima i opasnu razinu kolesterola.

Da li je to važno? Da – to je katastrofa. Današnja djeca počinju razvijati bolesti odraslih i to po prvi puta u povijesti naše evolucije i suočavaju se s mnogo većim rizikom cijele palete ubojitih bolesti kad odrastu, uključujući oboljenja srca i rak – oboje već epidemijskih razmjera. To pogoršava činjenica da prehrambene navike razvijene u djetinjstvu obično traju cijeli život.

RAZBIJANJE MITOVA

Unatoč mnogo boljoj zdravstvenoj statistici koja prati vegetarijance, još uvijek postoje ljudi koji misle da meso treba biti osnovno u prehrani djece u razvoju – zato ćemo razrušiti nekoliko mitova.

Proteini

Životinjski proteini mogu biti štetni i povećati rizik bolesti srca, raka i oštećenja bubrega – proteini sadržani u  povrću to ne čine. Djeca vegani dobivaju više nego dovoljno zato što sva biljna hrana sadrži proteine – neka čak i u velikim količinama (grah, grašak, leća i ostale mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, integralne žitarice i sojini proizvodi). Stvarno je nemoguće da im nešto nedostaje.

Željezo

kruh.jpgBritansko liječničko udruženje te ostala velika zdravstvena tijela tvrde da djeca vegetarijanci i vegani nisu izložena većem riziku oboljevanja od anemije u odnosu na one koji jedu meso. Većina svakodnevne hrane sadrži željezo – grah, integralni kruh, zelenolisno povrće, čak i zrna kakaa!

Kalcij

Meso skoro da i ne sadrži kalcij, a mliječni proizvodi nisu niti najbogatiji niti najbolji izvor kalcija. Velik sadržaj proteina u mlijeku zapravo uzrokuje gubitak kalcija zbog toga što se kiselina koju on proizvodi neutralizira s kalcijem iz kostiju. Velika količina kalcija krije se u sušenom voću (marelicama, smokvama i šljivama), zelenom povrću, orašastim plodovima, sjemenkama, sojinom mlijeku i tofuu (sir od soje).

ŠTO BI DJECA TREBALA JESTI

jabolka2.jpgKampanja za istraživanje raka zdravstveno je pregledala djecu te dala prilično važan odgovor na to pitanje.  Djeca vegetarijanci jela su manje životinjskih i drugih masnoća,  manje kolesterola i soli, a unosila su više neophodnih hranjivih tvari kao što su kalij i vitamin A , C i E koji štite od bolesti. U osnovi, jeli su više voća i povrća od djece koja jedu meso, a upravo to je ključ do zdravog življenja. Ne iznenađuje da su djeca vegetarijanci i vegani sklona uz više voća i povrća uzimati manje loše hrane (zasićene masnoće, kolesterol i životinjski proteini) koja uzrokuje bolesti.

DVOSTRUKI UDARAC

Hraneći se na način na koji se hrane, djeca si zadaju težak udarac na dva načina – uništavaju svoje zdravlje i život kao odrasle osobe, ali također riskiraju da se razbole dok su još djeca. Mnogi ljudi ne mogu shvatiti zašto tako malo činimo da bismo spasili vlastitu djecu. Velike industrije kao što su duhanska, šećerna i mesna industrija posjeduju veliku političku moć – i nemilosrdno je koriste.

ODUZIMA VAM DAH

Još jedan rastući problem dječje dobi je alergija, posebno astma.  Koža koja je crvena, svrbi i ljušti se, nos koji curi ili je začepljen, peludna groznica i kožni osip samo su ostali znakovi da imunološki sustav ne funkcionira ispravno – zapravo, on misli da je napadnut i to je njegova reakcija.  To ponekad može biti smrtonosno, kao što je u slučaju alergije na kikiriki, ali najuobičajenija alergija je ona na kravlje mlijeko koja pogađa do 75 beba na svakih tisuću. Pretjerana sluz koja se pokazuje kroz stalno curenje nosa, začepljene uši ili uporne upale grla često su prvi znakovi tog problema.

Smatra se da je alergija na mlijeko najčešći uzrok anemije u djetinjstvu. Ona može uzrokovati crijevno krvarenje koje često prolazi neprimijećeno, a postepeno vodi do anemije.

 

DIJABETES STVARA PROBLEME

white20sugarip1.gifIstraživanja su otkrila da postoje djeca s opasnom razinom kolesterola, a to je jedan od glavnih pokazatelja za moguća srčana oboljenja. Nevjerojatno i sramotno! Jednako tako loš, dijabetes (oblik 2) – još znan kao dijabetes koji napada odrasle – sada je pronađen kod mladih tinejdžera. Dijabetes oblika 1 je onaj koji obično napada djecu i nastaje kad tijelo ne proizvodi inzulin (hormon koji pomaže pri absorpciji šećera). Čak i to ima veze s prehranom jer postoje sve brojniji dokazi da kravlje mlijeko igra veliku ulogu u uništavanju sposobnosti tijela da proizvodi inzulin.

Zapanjujuće činjenice su ove – broj oboljelih od dijabetesa je rekordan, a predviđanja su da će se i udvostručiti kroz narednih 10 godina. Nešto je sigurno pogrešno. Dobra vijest je da je rizik za vegetarijance manji za 45%. To je ozbiljan spas.

OSVRT NA KILOGRAME

fatchild.jpgDruga epidemija koja pogađa djecu je gojaznost i prekomjerna težina. Trenutno, otprilike jedno od petoro djece ima previše kilograma, a jedno od 25 je pretilo, no brojevi tu ne staju i galopirajuće se povećavaju iz godine u godinu. Prekomjerna težina je ključ za mnoge ubojite bolesti, tako da nošenje dodatnih kilograma nije samo stvar izgleda. Čak i umjerena gojaznost u djetinjstvu kasnije uzrokuje visoki krvni pritisak, povećanu razinu inzulina i pretilost.

Nema tajne oko toga što uzrokuje pretilost – prehrana i manjak aktivnosti. Meso i mliječni proizvodi dolaze opterećeni velikom količinom masnoće  za razliku od veganske prehrane koja je zdravija i laganija zbog čega su vegani vitalniji, vitkiji i manje skloni gojaznosti nego mesojedi.

KOJI JE TVOJ OTROV?

mrtvariba.jpgOprilike 40% naše hrane sadrži ostatke pesticida kao i tragove visoko toksičnih kemikalija - PCBa i dioksina. S tim strašnim činjenicama suočen je svaki novi roditelj, tako da je prva stvar koju oni žele znati - kako izbjeći da njihova djeca te otrove unose kroz hranu. Životinje jedu puno biljaka, a otrovi se lako absorbiraju kroz masnoću, tako da koncentracija tih otrova teži povećavanju upravo u mesu i mlijeku, višestruko nego što je to u biljkama. Slučaj s ribama je vjerojatno još i gori. Sve ribe, ali naročito masne ribe kojima se često hrane baš djeca, ispunjene su  tim otrovima, a dodatno još i živom. Male vremenske toksične bombe!

BOLESNI I UMORNI

Otprilike 95% od ukupno otrovane hrane otpada na zaraženo meso i ostale životinjske proizvode, zato birajte što dajete svojoj djeci. Svake godine 5,5 milijuna stanovnika amo u Velikoj Britaniji proživljava velike zdravstvene patnje a to je, nažalost, jako rasprostranjen fenomen u kojem su upravo najmanji, ispod godinu dana starosti, najugroženiji. Tužno, to ubija stotine ljudi diljem svijeta.

Kao da to nije dovoljno, masovno korištenje antibiotika u intenzivnm industrijskom uzgoju, dovelo je do nekih deformacija bakterija koje onečišćuju hranu, pa se tako dogodilo da su salmonela, campylobacter i E.Colli postale otporne  na lijekove. Ne samo da ih je to učinilo više zaraznima, nego sada gotovo da nema ni preostalog antibiotika kojima bi ih se tretiralo kad postanu opasni za život. Vegetarijanci su očito pod mnogo manjim ili često nikakvim rizikom od tih zabrinjavajućih bolesti.

ZDRAVIJI IZBOR

ethiocafe-buffet1.jpgVegetarijanska hrana puno jednostavnije osigurava sve hranjive sastojke koje dijete treba – proteine, ugljikohidrate, vitamine i minerale. To nije samo sigurniji izbor, nego i zdraviji jer je siromašan štetnim zasićenim masnoćama, kolesterolom i životinjskim proteinima. Ispravno planirana vegetarijanska prehrana zapravo štiti djecu, smanjujući rizik da kasnije u životu obole od mnogih ubojitih bolesti, uključujući pretilost, začepljenje arterija i srčani udar, visok krvni pritisak, moždani udar, dijabetes i neke oblike raka. Tako je izjavilo Britansko liječničko udruženje.

PREVENCIJA JE ZELENA 

ŠpinatTajna obrane vašeg djeteta od zimskih nevolja nalazi se u pet obroka voća i povrća dnevno tijekom cijele zime, kako mu ne bi ponestali potrebni vitamini i minerali. Ali nemojte se prepasti: jednostavnije je nego što mislite jer su dovoljne male količine, ali dobro izabrane. Drugi trik kako ih dobro rasporediti tijekom cijelog dana: postoji pet obroka i toliko ima obroka voća i povrća.

I nemojte misliti samo na špinat, odlučite se za orahe i bademe, iscijeđene naranče, kivi, kompot od mirišljavih jabuka, svežnjiće sirovog povrća, svih boja i hruskave. Ali i na poželjne komadiće voća, koje nudite kao da se radi o karamelama, krumpiru u svim oblicima, ne zaboravite tikvu, koju djeca vole upravo zbog njenog slatkog okusa. Ponudite mu štapiće mrkve i komorača. Orašasti plodoviČak ako se ograničite samo na to voće i povrće, postići ćete odlične količine vitamina C (kivi, agrumi, krumpir) i A (kojeg organizam proizvodi od betakarotena koji se nalazi u voću i povrću žuto-narančaste boje, i oligoelemenata, posebice cinka, željeza i bakra (koji se nalazi u sjemenkama suncokreta i bundeve, suhom voću poput oraha, lješnjaka, kikirikija i badema), neophodnih za dobro djelovanje imunološkog sustava.

Više informacija potražite u članku Djeca vegetarijanci u Hrvatskoj