VODIČ ZA POČETNIKE

 
Budući da čitate ovaj vodič, vjerojatno već polako koračate prema veganstvu, ili bar razmišljate o tome. Bravo! Vaši prijatelji i obitelj vjerojatno su vam odmah počeli puniti glavu sa smiješnim horor pričama—o još jednoj glavi koja će vam narasti, a da i ne spominjem priče o ogromnim količinama leće koje ćete morati pojesti. Ali vi znate da su to besmislice, zar ne? Zar ne?
Veganstvo je…
 
…dobro za vas. Veganska prehrana smanjuje rizik od srčanih bolesti, nekih oblika karcinoma, moždanog udara, reumatskog artritisa, bubrežnih kamenaca, visokog krvnog tlaka, astme i alergija. Također se šanse za trovanje hranom svode na minimum. I naravno, pošteđeni ste svih tih kemikalija, hormona rasta i antibiotika koji prolaze kroz životinje.

…dobro za životinje. Ako ste već vegetarijanac, nedvojbeno ste pomogli u smanjenju patnje životinja, ali i životinje u industrijama koje proizvode mlijeko i jaja jednako pate. Krave se neprestano oplođuju, a njihova se djeca ubijaju u starosti od jednog do dva dana ili se uzgajaju za proizvodnju teletine, govedine ili opet mlijeka. Krave iskorištavane za mlijeko se ubijaju u starosti od pet godina te se koriste za nezdrave proizvode kao što su hamburgeri, kobasice i mesne pite. Naravno, one bi inače mogle doživjeti najmanje 20 godina. Koze koje se uzgajaju zbog mlijeka često se ubijaju prije vremena zbog kozjeg mesa, često metodama religioznog klanja.

pile.jpgŠto se tiče kavezne proizvodnje jaja… kokoši su zatvorene u kavezima, red do reda. Budući da samo ženke nesu jaja, deseci milijuna muških pilića starih samo jedan dan ubijaju se svake godine. Oznaka slobodan uzgoj nije nikakva garancija da jaja nisu uzgojena na okrutan način - široka komercijalna proizvodnja može podrazumijevati tisuće kokoši na podu peradarnika koje nikad nisu ni vidjele travu. Simbol za eko-uzgoj na kutiji za jaja žalosna je isprika za tvorničke farme, te nije nikakvo jamstvo da su kokoši bile u slobodnom uzgoju. Jaja sa spomenutom oznakom znače da su standardi za dobrobit životinja nešto viši od propisanih i ne isključuje ubijanje muških pilića. Sve kokoši, iz slobodnog i kaveznog uzgoja, prijevremeno se ubijaju te pretvaraju u kocke za kuhanje, sapun, dječju hranu ili pite.

…dobro za okoliš. Uzgojem stoke uništavaju se šume čime se smanjuje stanište brojnim vrstama. Tlo se truje kemikalijama da bi se povećao uzgoj usjeva koji se koriste za ishranu životinja. Vode su zagađene izmetom koji stvara stoka dok metan koje krave ispuštaju doprinosi globalnom zatopljenju.

…dobro za ljude diljem planete. 800 milijuna ljudi gladuje, a za to nema potrebe! Lako bismo mogli proizvesti dovoljno hrane za sve ako bismo prestali hraniti životinje svim tim usjevima. 100 kilograma biljnih proteina pretvara se tek u 9 kilograma goveđeg proteina ili 31 kilogram mliječnih proteina. Zar isključivo biljna prehrana nema smisla?

ŠTO ZAPRAVO ZNAČI BITI VEGAN?
 
Dakle, sad kad ste se uvjerili da veganstvo nije samo glupost, željeli biste znati što ono podrazumijeva, zar ne? Jedna stvar koju ono ne podrazumijeva jest oskudijevanje i mučeništvo - zaista nema potrebe za grickanjem gomile salate (osim ako jako volite salatu). Pitajte bilo kojeg vegana što jede i on će vas gledati u čudu. Hrana koja je dostupna toliko je raznovrsna, ukusna i laka za pripremu. U početku će vam neke stvari nedostajati, no brzo će te otkriti veganske alternative poput biljnih jogurta, sladoleda, sireva, čokolada i tako dalje.
 
v25_img_d6596_63_large.jpgVegan je osoba koja teži biti zdravija od kolega koji jedu meso i mliječne proizvode. Zašto? Zato što vegani ne jedu proizvode životinjskog porijekla (crveno ili bijelo meso, ribu i ostala vodena stvorenja, mliječne proizvode, jaja i med) - što znači namirnice bez štetnih životinjskih bjelančevina, životinjskih masti i kolesterola. No, veganska prehrana uključuje velik izbor zdrave hrane - biljne bjelančevine, vlakna, ugljikohidrate, vitamine, minerale i nezasićene masnoće koje sadrže svježe voće i povrće, mahunarke i cjelovite žitarice, orašaste plodove i sjemenke, začine i biljna ulja (naročito maslinovo, bučino i laneno ulje).
 
KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU VEGETARIJANACA I VEGANA?
 
Pa, vegetarijanci jednostavno ne jedu mrtve životinje ni njihove dijelove. Dakle to uključuje crveno meso, meso kokoši i ostale peradi, ribu i ostala vodene životinje (kao što su škampi i rakovi), i bilo koje nusproizvode tih industrija kao što su želatina, životinjske masti i renet (dio želuca teleta) koji služi kao sirilo u proizvodnji nekih sireva. Mnogi vegetarijanci ne jedu niti jaja.
 
soy.jpgVegani ne jedu životinje, a također izbjegavaju jaja i mliječne proizvode (proizvode od kravljeg, kozjeg, ovčjeg mlijeka ili mlijeka bilo koje druge životinje). To uključuje mlijeko, vrhnje, jogurt, sir i sve što sadrži te proizvode ili njihove prerađevine. Također izbjegavaju med jer je životinjskog porijekla i jer tijekom njegove proizvodnje pčele iskorištavaju i često budu ubijene. Konačno, vegani, kao i neki vegetarijanci, ne nose vunu, kožu i svilu te izbjegavaju korištenje kozmetike i proizvoda za čišćenje koje sadrže životinjske sastojke. Zapravo, vegani, često zvani pravim vegetarijancima, zapravo ne jedu niti na drugi način koriste ništa što potječe od životinja, bilo onih živih ili mrtvih.
PREHRANA

Iako je uravnotežena veganska prehrana najzdravija prehrana na svijetu, neki ljudi su još uvijek zabrinuti hoće li njome dobiti sve potrebne hranjive tvari. Pa ajmo onda još jednom sve ponoviti.

PROTEINI

beans.jpgProteini su ključni za rast, zacjeljivanje tkiva, te zaštitu protiv infekcija. Prema uglednoj Britanskoj Medicinskoj Udruzi, veganska prehrana uključuje sve potrebne hranjive tvari, te više nego dovoljno proteina. Vodeći nutricionisti izjavljuju da je gotovo nemoguće oboljeti od nedostatka proteina osim ako to ne odlučite - odnosno gladujete!
Proteini su prisutni u mahunarkama (grašku, grahu, leći i proizvodima od soje, npr. sojinom mlijeku, popečcima od soje i tofuu), neprerađenim žitaricama (riži, pšenici, zobi, ječmu, heljdi, tjestenini, kruhu), orašastim plodovima (lješnjaku, bademu, brazilskom orašaru), te sjemenkama (suncokretovim i bundevinim sjemenke, sezamu itd.)

VITAMIN B12

BELSOY2.jpgIako je ljudskom tijelu potrebna vrlo mala količina vitamina B12 dnevno (nedostatak vitamina B12 iznimno je rijedak), važno je osigurati svakodnevnu dozu tog važnog B vitamina. On je ključan za održavanje živčanog sustava zdravim, te normalno razvijanje krvnih stanica da bi srce ostalo u dobrom stanju. Vitamin B12 nalazi se u mnogo svakodnevne hrane koja je njime obogaćena, kao što su proizvodi od kvasca, mnogim žitnim pahuljicama, namazima i paštetama, sokovima, sojinom mlijeku i sojinom margarinu. Hrana koja sadrži sojin protein može biti obogaćena tim vitaminom, npr. TVP (strukturirani biljni protein), kobasice od soje i popečci od soje.

Iako ga je dnevno potrebno samo 1.5 mcg, neki stručnjaci vjeruju da je bolje konzumirati 3 mcg. To se može ostvariti, npr. konzumacijom 250 ml obogaćenog sojinog mlijeka uz porciju od otprilike 50 g obogaćenih žitnih pahuljica, nekoliko kriški kruha s margarinom obogaćenim vitaminom B12 ili vitaminskim dodatkom tog vitamina.

ŽELJEZO

dried_apricots-sweetened.jpgPrema Britanskoj Medicinskoj Udruzi, nedostatak željeza jednako pogađa ljude koji jedu meso, te vegetarijance i vegane, osobito žene iz bilo koje od tih prehrambenih skupina. Željezo se nalazi u zelenom lisnatom povrću, tofu (sir od soje), žitaricama, npr. kruhu od integralnog brašna, integralnoj tjestenini, sušenom voću, grahu, leći, smeđem šećeru, mnogim obogaćenim žitnim pahuljicama i kakau.brokoli.jpg
Budući da je željezo toliko dostupno, zašto itko uopće pati od njegovog nedostatka? Čini se da je problem u apsorpciji tog minerala, stoga je važno kontinuirano unositi vitamin C jer on povećava apsorpciju tri do četiri puta kad se unosi sa hranom bogatom željezom. Dobar izvor vitamina C je zeleno lisnato povrće, brokula, peršin, smrznuti grašak, zelena paprika, krumpir, rajčica, agrumi, mango i crni ribizl.

KALCIJ

Konačno, kalcij. Jeste li znali da npr. porcija brokule sadrži Orasi.jpgjednaku količinu kalcija kao i 200 ml kravljeg mlijeka? Postoji mnogo alternativnih izvora kalcija za vegane - zeleno lisnato povrće (potočarka, špinat, kelj, komorač itd.), poriluk, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, tofu, obogaćeno sojino mlijeko, namaz od slanutka, smokve.
Vjerojatno su vam kao djetetu govorili da morate piti kravlje mlijeko da bi vam kosti bile jake, ali istraživanja osteoporoze (bolesti krhkih kostiju) pokazuju da iako nam je kalcij potreban za kosti, možemo ga izgubiti putem urina. Kod ljudi čija se prehrana temelji na životinjskom proteinu (što uključuje i kravlje mlijeko) vjerojatnost gubitka kalcija je znatno veća, stoga je i rizik za osteoporozu veći nego kod ljudi koji jedu samo biljne proteine. To se djelomično događa jer životinjski protein izvlači kalcij iz kostiju, dok kod biljnog to nije slučaj.

Potpuno je neprirodno piti mlijeko kad odrastemo. I bizarno je piti mlijeko druge vrste. Kravlje mlijeko namijenjeno je teladi; kozje kozlićima, a ovčje janjadi!

Vidite, veganska prehrana stvarno je najzdraviji izbor. Ne morate se brinuti za nedostatak kalcija ili bilo koje drugog minerala i vitamina sve dok se hranite uravnoteženo.

Vegan BuddyRENT A VEGAN BUDDY

Tko želi postati vegan/ka, stoji pred mnogo otvorenih pitanja. Neovisno radi li se o popisu čudnih sastojaka na proizvodu, novim izazovima u kuhanju ili zabrinutosti roditelja ili prijatelja/ica za tvoje zdravlje, tvoj Vegan Buddy može ti pomoći! Tvoj Vegan Buddy će ti pomoći pronaći veganske proizvode, dat će ti savjet kako pronaći vegetarijanske/veganske restorane u blizini, pronalazi za tebe recepte i kuharice te stoji na raspolaganju ako imaš pitanja u vezi zdravlja. Po potrebi čak imaš mogućnost zajedničke kupovine ili kuhanja veganskih jela, a kroz druženja odgovorit će na sva tvoja pitanja.